From: John MacDougall <johnmacdougall@comcast.net>
Subject: [timor] STL 13 Dec 06 - Mari Alkatiri Consulta Saude isin ka Consulta Política iha Portu
Mari Alkatiri Consulta Saude isin ka Consulta Política iha Portugal ?
Mari Alkatiri nian deslokasaun ba Portugal sai notisia boot iha Timor
bainhira nia fila fali ba Timor.
Tuir informasaun nebe iha katak Mari Alkatiri ba Portugal atu trata
ninian saude, maibe la hateten atu trata los moras iha isin lolon ida
nebe. Ou keta moras konsiensia, karik babain doutores sira servisu iha
uma moras bolu "psikis" ? Ho prinsipiu respeita ba vida ita ema nian
no respeito ba Direitos Humanos, autoridades judisiais Timor-Leste
nian autoriza ninian deslokasaun ba rai seluk (Portugal) hodi trata
moras, embora nia iha situasaun nebe obrigatoriamente tenke submete
tanba iha investigasaun nebe monu ba Mari Alkatiri nia an no mos iha
momentu ida ne'e ho estatutu "suspeito" ba alegados krimes graves,
independentemente nia atu kulpadu ka inosente.
Bainhira to'o Portugal nia koalia ba imprensa portugueza katak nia tun
husi PM tanba hierarkia Igreja Catolica iha Timor mak halo golpe hodi
hatun nia. Deklarasaun nebe nia reforsa fila fali ninian akuzasaun ba
xefias Igreja Catolica iha Aeroporto Nicolau Lobato bainhira fila fali
husi Portugal. Bainhira nia ain sama rain sagradu Timor nebe raan
halai iha leten la para, Mari Alkatiri mos hala'o dadaun ona kampanha
atu hadau fila fali poder nebe Povo Timor hasai husi nia, promete
dadaun ona atu sai fali PM lori FRETILIN nian naran iha 2007.
Husi Portugal nia lori ole-ole (prenda) ba FRETILIN lubuk ida, la'os
ba Povo Timor tomak maibe ba FRETILIN deit, katak nia pronto fo an
tomak no esforsu ba FRETILIN atu nia (MA) sai fali PM iha 2007. Ha'u
temi fali ninian (MA) nian lia-fuan uluk nia sempre temi kuandu koalia
hasoru opozisaun sira, agora nia hanoin atu hateke ba oin hodi hetan
poder ne'e karik manu nian nehan bele moris.
Mari Alkatiri nian ole-ole ba maluk Timor aon sira iha FRETILIN mak
promesa atu sai fali PM tinan oin, nia halo sorumutu (encontros) ho
partidus politikus sira hotu iha Portugal, desde husi eskerda, sentru
ba to'o direita buka hotu nia halo enkontru (05/12/06, STL-Red), dehan
simu programa husi malae barak tebe-tebes hanesan fali nia mak sei PM
Timor nian. KOITADU tebes Mari Alkatiri !!! Malae lori programa buka
fali Mari Alkatiri oras ida ne'e atu manan lerek sa ida ? Ne'e kala
atu lohi tan fali ona Povo Timor nebe nia (MA) sempre konsidera la
hatene buat ida.
Mari Alkatiri nunka mais aprende lisaun nebe Povo Timor hanorin liu
ba, hanesan aluno ida nebe sumba tiha ona iha ezame tanba de faktu
ninian notas la diak maibe aluno ne'e reklama nafatin katak la'os
tanba notas mak nia sumba maibe tanba dehan fali ninian professores
sira mak la gosta nia mak halo sumba nia.
Mari Alkatiri kontinua hatudu an katak nia ALGUEM importantisimu ida
ba Timor, imajinasaun ida nebe karik ema grupu ki'ik oan ida mak
hanoin nune'e. Halo nusa mak politikus portugues sira eskerda ka
direita ka sentru ka ninin ka, leten/karaik hotu sira atu buka nia
oras ida ne'e se uluk nia sei PM deit mos ita nunka rona ema husi
partidus politkus sira iha Portugal hasoru PM Mari Alkatiri iha biban
nebe nia nia halo visita oficial ? Ida ne'e malae bolu "mentira
grosseira" ! Se Mari Alkatiri iha honestidade karik nia hateten lolos
deit katak nia mak konsulta politika ba dirigentes partidarius
portugueses sira.
Buat oin ida programa nebee nia dehan simu husi ema ruma bainhira to'o
Portugal, buat oin seluk nia mak buka ema (buka oin) atu hato'o ba
malae katak krize ne'e la'os tanba ninian kulpa. Situasaun rua ne'e la
hanesan. FRETILIN nian Sekretariu Jeral ida ne'e mos soe ninian
komportamentu politiku nebe nia ho lideransa FRETILIN nian sempre
pratika iha biban hirak liu ba, ba fali ema seluk ona. Husi sorin ida
Mari Alkatiri koalia hanesan oin la mos, nia dehan ema seluk nee halo
politika sempre hateke ba kotuk. Ita la hatene nia atu dun se los mak
sempre hasai statemente nebe iha relevansia ho historia ? Mari
Alkatiri foin hanoin hetan (sadar) katak desde 2001 kuandu FRETILIN
manan eleisoins konstiuinte hodi nia (MA) transforma rezultadu
eleisoins ne'e sai primeiru governo konstitusional, sempre kaer
historia funu iha Timor hanesan manual (pedoman) atu konsolida
governasaun, dehan FRETILIN atu ukun Timor to'o tinan 50 tanba
FRETILIN mak halo funu, FRETILIN mak lori demokrasia ba Timor,
FRETILIN mak ida neba no FRETILIN mak ida nemai etc.etc. Enkuantu
politikus Timor oan sira husi partidu sira seluk ita nunka rona katak
PD ka PSD ka ASDT ka partido hirak seluk nian dirijentes sira koalia
passado, katak sira mak terus, sira mak halo politika lohi rejime
Jarkarta nian. Até ita nunka rona Sr. Francisco Xavier do Amaral
(Presidente ASDT) koalia katak nia mos hetan kastigu tanba funu, nem
Sr. Xanana Gusmão nudar sidadaun nebe mos iha direitu atu koalia katak
nia mos terus iha ai-laran no hetan kastigu iha prizaun etc.etc. maibe
ema sira ne'e nunka hateke ba kotuk.
Hori-bain hira mak Fernando La Sama Araújo (Presidente PD) reklama ka
halo kampanha iha biban ruma katak nia ho ninian grupu mos halo funu
hasoru okupantes sira iha inimigu nian kabun laran no hetan kastigu
iha prizaun ? Ema sira ne'e nunka sura kolen tanba ema nian NEON mos,
no hatene katak Timor-Leste hetan ukun an tanba Timor oan tomak nian
kontribuisaun, kontribuisaun ida nebe hetan kbiit liu tan iha loron 30
fulan Agosto tinan 1999 liu ba, rezultadu ida nebe Sr. Francisco Lu
Olo Guterres (Presidente FRETILIN) kaer hodi deklara ba mundu iha
loron 20 fulan Maio tinan 2002, katak Timor-Leste restaura fila fali
"ukun an" nebe grupo movimentu independentista FRETILIN proklama
unilateralmente iha loron 28 fulan Novembro tinan 1975. Hori bain-hira
mak Sr. Eng. Mário Viegas Carrascalão (Presidente PSD) hateke ba kotuk
hodi reklama ba estadu katak ho ninian politika mos ohin loron Timor
oan barak hetan estudus superiores iha Indonesia no formadus
bara-barak hodi suporte ba Mari Alkatiri iha nian governasaun ka
kuadrus nebe bele fo garantia ba ukun an ida ne'e iha loron naruk ?
Nunka rona !
Hori bain-hira mak Hierarkia Igreja Catolica fo sai lia fuan ruma
katak amu-lulik ho madres sira mos barak mak mate iha funu laran ka
Igreja mos fo proteksaun ba povo makaas durante funu laran ne'eduni
Igreja mos presiza atensaun husi estado ? Nunka rona ! Hori bain-hira
mak Povo mukit sira, katuas ho ferik sira nebe kaer ai-tonka hamerik
nakdedar hodi forma loron sorin ka loron tomak iha loron referendu,
hato'o sira nian lia-menon ba estadu katak ami mos lori besi-kusa mak
tu ukun an ida ne'e ? Nunka rona ! Agora, Sr.Dr. Mari Bin Amuden
Alkatiri (Sekretariu Jeral FRETILIN) dehan katak lakohi hateke ba
kotuk hanesan ema sira seluk nebe sempre hateke ba kotuk. Ema sira se
se, sira ida nebee ? Se mak hateten katak hakarak ukun tinan 20 tan
hahu husi tinan 2007 ? La'os Sr.Dr. Mari Alkatiri mak koalia hakarak
ukun tinan 20 ? Tanba sa mak hakarak ukun RDTL to'o tinan 20 ? Dr.
Mari Alkatiri koalia realista no rasional uitoan mak diak. Dehan atu
ukun tinan 50, iha realidade mandatu ida deit mos la konsege halo hotu
tanba LA HATENE ukun Povo.
Sistema politika ida nebe mak Mari Alkatiri ho FRETILIN atu implementa
iha Nasaun Timor-Leste se promete ona atu ukun tinan 20 ? Tenke
esplika ba Povo imi nian intensaun hirak ne'e atu Povo bele prepara an
hodi adapta ! Tinan 20 ka keta tinan 2 deit mos la hotu tanba ambisaun
la proporsiona ho kapasidade ukun Nasaun no Povo, ka lansa fali ona
modelu foun halo propaganda fantasma ?
Dr. Mari Alkatiri ema politiku ida nebee ho ambisaun ba poder boot
tebe-tebes, ne'e normal iha fatin hotu-hotu ejisti no akontese maibe,
"há quatro aspectos fundamentais que deve ter em conta por um político
fazer a política, que é ser realista, pragmático, honesto e humildade,
ao contrário disso é pura demagogia".
Autor : Sidadaun hela iha Porto-Portugal
Victor Tavares