12 February 2007

GRANDE LATA DE VICTOR TAVARES

Maun-alin Lito Fonseca,

Fretilin ne'e partido historico nebe mundo
conhece, só muita pena ema balun klaim partido boot
iha Timor ne'e sai sira nian deit. Sira klaim
partido ne'e ba sira nian kepentingan moris diak,
atu lori partido nian naran hetan kargu no rekursus
oi-oin husi estado. Maibe saida mak povo ki'ik mukit
sira iha foho leet sira nian halerik husu tulun, ema
sira nebe ukun rai ho Fretilin nian naran nunka se
tilun ba povo ki'ik sira ne'e. Ironika tebes, no
ha'u mak sinti moe iha ema Fretilin nian fatin
bainhira haree imagem fotografias nebe Fretilin fo
sai ne'e. Moe tanba fretilin konsegue mobiliza ema
sira ne'e ba sira nian interese politika, boot sira
nebe iha influensia iha partido konsegue iha moral
atu mobiliza ema sira ne'e bainhira sira presiza,
maibe kuandu ema sira hakilar husu tulun, ka hato'o
sira nian susar, ema sira nebe governo lori Fretilin
maubere nian naran la liga ema sira ne'e. Maibe
hateten lolos deit ba ema sira Fretilin katak
Fretilin la'os Mari Alkatiri,
Fretilin la'os grupo maputo, ka Mari Alkatiri ho
nian grupo la'os Fretilin ida nebe povo adora. Imi
sira Fretilin bele la fiar ha'u nian argumento ne'e
maibe imi bele hanoin, haree no assiste durante Mari
Alkatiri nian ukun. Mari Alkatiri só ba distrito
hirak ne'e atu husu povo nian apoio bainhira Mari
Alkatiri monu ba susar ka Sekejen Fretilin ba husu
povo nian votos bainhira besik eleisaun hodi partido
nian naran, atu nune'e Mari Alkatiri bele sai boot.
Eleisaun hotu tiha Mari Alkatiri la besik povo, fuik
hanesan busa fuik, dala ruma povo husu tulun ba nia
ho nian governo, mari Alkatiri tarata populasaun
nebe husu tulun ba nia hanesan buat at ida. Agora
povo Timor prepara an atu celebra "festa demokrasia"
eleisaun presidensial no legislativas. Mari Alkatiri
mos maus fali ona ba povo, halo finji laran diak,
maus la halimar, hakraik an hodi hakat ba distrito
hirak halo kampanha hodi Fretilin nian naran atu
ismola apoio no votus husi povo. Koitado povo mukit
sira tuir deit
tanba sira kala hadomi duni Fretilin, maibe sira la
haree hetan Mari Alkatiri nian sikat, ka babain tiu
kohe na'in sira bolu ai-tahan aat. Povo sira la
haree hetan maibe sira hobur bainhira Fretilin nian
boot ba hakbesik ema sira ne'e ho objektivu nebe
trasadu ona. Mas desde agora ha'u bele garante katak
durante Mari Alkatiri sei iha estrutura Fretilin mak
Fretilin sei hetan difikuldade boot nebe susar atu
hakur liu iha tempo badak. La'os deit difikuldade
atu hetan votus ka apoio maibe situasaun iha nasaun
ida nemak sei hetan difikuldade boot, liu-liu
konflitus entre grupos rivais, karik bele la hetan
konsenso iha loron badak. Orgaun soberanu sira sei
la'o zigzag ka kleuk tun sa'e. Maibe, ha'u fiar
katak grupo maputo kleur ka lalais sei tersingkir
atau tenggelam bersama waktunya iha arena politika.
Iha oras ida ne'e ita hotu asiste, povo Timor asiste
gejala-gejala konspirasaun nebe semakin berjalan ke
arah transparan pada mata kepala kita. Kazu hanesan
juíz "internacional"
CPLP nian nebe klaramente fo sai ba pers kona ba
arkivamentu kazu Mari Alkatiri, sementara Longuinhos
Monteiro nebe PG rasik tidak berada di tempat/ iha
estranjeiru. Situasaun ida ne'e sinal ida nebe
hatudu momos katak iha ingerencia juízes
estranjeirus sira ba instituisaun soberana. Juiz
CPLP iha neba apenas fo apoio ka asistensia teknika
kona ba processos. Sira la iha ligitimidade atu
anunsia desizaun iha prokuradoria, sira la iha
direito atu deside buat ruma em nome PG. Neduni ba
ha'u nian haree, juiz estrangeiros sira mencampuri
urusan kedaulatan institusi dalam negeri. Ida ne'e
mak sinal klaru konspirasaun ruma bele la'o dadaun
ona iha ita nian estado soberano. Se nune'e, maluk
sira, ha'u hanoin ita nian soberania terancam bahaya
luar biasa !!!!!!!!!!!!!!!! Se PG la sadar ho
situasaun ne'e ka karik sadar maibe husik akontese
entaun ita la hatene ita nian estadu ne'e hakat tuir
dalan ida nebe no atu ba nebee mos ita la hatene
ona...
Ohin mak ne'e deit
Nudar Timor oan, hadomi povo terus no mukit sira,
mesmo ita hanoin la hanesan maibe ha'u la subar ba
Timor oan hotu sa mak ha'u hanoin. Ha'u mos sadar
katak iha situasaun hanesan dadaun iha Timor, karik
ha'u mos ema ida nebe halo parte iha ema balu nian
"lista" tanba kontra Mari Alkatiri ho nian grupo.
Maibe, ha'u pronto ba buat hotu demi kejayaan
demokrasi da keadilan bagi masyarakat dan rakyat
mukit na'in Timor-Leste. Karik loron ruma Mari
Alkatiri inventa lei ruma hodi bele aplika mai ha'u.
Siapa tahu...si Mari Alkatiri kan inventador lei,
neduni nudar Timor oan nebe hadomi justisa no
demokrasia, ha'u mos pronto ba buat hirak ne'e
hotu.
Ha'u temi lia fuan hirak ne'e tanba ema balu uluk
mai Portugal buka hatene Victor Tavares ne'e se,
halo sa ida etc. ?
Ha'u husu deskupa ba imi hotu tanba ha'u koalia
demais (ego) ona ha'u nian an. Desculpem !!!!
Hakoak boot
Victor

5 comments:

Anonymous said...

LINA PATA MARRECA

LINA DE ERMERA PATA MARRECA
DE INTELIGENCIA QUASE NULA
QUE ESCOLHEU UM MARIDO CARECA
COM AS FEICOES DE UMA MULA

FILHA DE NONA LA DOS CAFEZEIROS
QUE NO LICEU SUA BURRICE MOSTROU
E SEMPRE NO MEIO DOS FAZENDEIROS
SUA FALSA VIRGINDADE JAMAIS POUPOU

HOJE, COM GENTE GRANDE SE MISTURA
E JA NAO E LINDA DOS CAFEZEIROS
MAS CONTINUA PATA MARRECA IMPURA
E A MERCE DOS GRANDES GUERREIROS

Anonymous said...

Marii Fretilin uluk kedas bainhira o hatene Fretilin. Ideas o nia ne'e somente tarutu deit.

Lalika hare ba maputo. Sira ne'e mesak Timor oan deit. Naran katak sira halo netik buat ruma hodi liberta povu kiik sira husi susar laran.

Iha Timor ne'e matenek barak mak sai taradu tamba la sai boot.

Sokar povu kiik sira oho malu. Se o hakarak halo mudanca, lalika halo povu oho malu.

Wainhira povu ho malu, povu mak sala. Matenek asu sira mak ne'e. Povu nia hanoin la hanesan matenek sira.

Mundo mos hatene, ema ida nebe matenek hanesan Marii mos laiha. Ema ne'e iha esperencia barak somente iha Timor matenek-beikten mak barak liu no halo ema matenek sai beik fali.

Concerteza Marri laos perfeito maibe nia halo buat diak liu ba Timor. Matebean Timor sei salva nia. Nia ema iha principio no fuan mos ba Timor. Karik ema mak karakter tos duni.

Diak liu hamutuk deit. se o buka koalia taka matan, matebean Timor sei tuir soe ho ba kareta okos.

Fuan no laran tenke mos ba ita nia rain no Aswain Matebian sira.


Laran foer no ataka ema nia aat deit no hanoin Timor ema a'at deit, o sei lori todan iha loron ida, mate laiha folin.

Timor ne'e rai lulik!! Husik ba lider sira halo netik buat ruma.

Adeus

Anonymous said...

He alin,
Keta matan dukur. Ema barak hatete, pora pa Mari nee toos duni. nia halo buak diak ba Timor tamba nunka hakarak atu debe osan hosi ema liu. Ano hatene? ida nee duni mak halo susar povo timor termasuk o. Timor ne laos kiak. nia iha mina rai e osan mina rai nian tama daduk ona iha Timor nia rekening bank. Ita bele simu lai empresta hosi rai seluk hodi hadia ita nia moris depois mak selu fali. Ita empresta mos tuir ita nia presisa depois mak ita selu fali ho ita nia osan ikus. naran dehan povo hotu iha ona uma diak ba hela, moris ho kondisaun ona kabun bosu para bele ses hosi krise mak hanesan mosu dadauk nee!!! Nasaun barak mak hakarak fo ajuda sem funan maibee ano nia maun Mari no nia colega sira nee lakohi. Halo an dehan ita nee harga diri. Agora ho krise nee ita nia harga diri ba nee? Ameta, se hau seidauk iha osan hau la sala se ha bele empresta visinho nia osan atu hadia hau nia moris mak selu fali. Se lae molok hau nia osan iha moras be nara AIDS ne kona ona hau e hau tenki gasta osan deit suta ba suta para halo tratamento. Ameta loke matan ba... o mos luta nain ida keta tabele demais ho matan delek ba ema seluk se lae nia mout o mos mout.

Lehi

Anonymous said...

Irmao lehi,

Buat nebe ita hateten atu debe ne'e los. Maibe hanoin ba nasaun laos simples hanesan ne'e. katak debe ka impresta visinho nian karik diak.


Ita liders sira uluk ne'e. Xanana, Marii and Rsmos Horta buat tamak sira ne'e perigu hotu bele halo Timor ne'e sae lalais deit.

Strategia nebe Marii halo, halo Timor ne'e sai duni indepedente. Nia hatene nia consequmcia kona ba nia strategia ne'e. Hau fiar balum se la aseita. Povu balun mak la cumpriende deit. Karik Marii hanoin povu bele sei tahan uituan. maibe ita balum politiza demais estraga nia strategia ne'e.

Diak liu mak ne'e. Buat nebe mosu iha Timor ne;e lisaun ba ita hotu. Agore aperta ita lider sira para tenke tuir koalia no rende ba malu.

Hau fiak katak sira sei la tuir malu no simu buat hotuhotu husi malu maibe hahu ona tau neoan hamutuk.

Se hotu uza power deit bomba malu entau povu mak susar.


Hau la hatene tamba sa mak Xanana hakruk rein militia sira nia kidun diak maibe labele fo tempo ba Marii atu loti Fretilin too nia lideranca. Ita tenke hanoin didiak marii ita nia boot ida ba sonu nia uma no halo nia sai at nune'e. Karik hau la hatene buat hotu maibe hau defende nia tamba ida knota Fretilin nia prinsipio. Fretilin hanorin hau atu defende emar sira nebe ema hanehan. Hau nunka hanoin Marii atu halo susar ka destroy Timor.


Seluk tan, hau laos tabele Marii. Buat hau fiar metin ba nia mak ne'e Mina rai ema rai boot atu hadao nia luta to manan fali. Boot sira seluk seluk atu fo Timor mina rai seluk deit one. Ne'e duni Marii Aswain duni ba povu Timor.


Ba hau, karik nia labele halo ema hotu kontenti ho nia maibe hau respeita no hili nafation Fretilin nebe nia lidera tamba nia defende no consegue manan buat nebe fundamento ba povo Timor no nia geresaun nebe sei mai.


Buat nebe mosu iha Timor ne'e complexo liu no factores barak mak kontribui ba problema hirak nebe foin mosu ne'e. Hau belen hateten ida ne'e national failure ka kegagalan bangsa. laos sala ema ida ne'e. so povu kiik sira deit maik la sala. Sira ne'e tuir deit no rona deit. Ita hotu nene loke ibun no tama prosesu ne'e mesak sala hotu deit.

Ita buka hili nafatin Fretilin. Partido hotu iha Timor ne'e ita seudak bele entrega nasaun ba sira nia liman.

Diak liu hili nafation Freilin. Koalia Fretilin nia membros sira atu simu malu no rende ba malu. No ita hotu ita tenke uza metodo foun atu koalia ita lider sira. Se buka bomba malu deit entau idak-idak iha nia pendukun


Ita mos labele usa internet atu ataka deit maibe ita hotu buka fo hatene ba malu katak buat nebe mosu iha Timor iha hotu nia sala no agora tempo para hadia povu nia uma no se mak sala tenke hakruk ba lei.

Kuitado husik povo kiijk hadia sira nia moris karik governo seidauk bele resolve. Ida ne;e deit mos too ona.


Ita hotu buka han malu mas kuitado ita mak terus no susar.


Loriku Aswain

Anonymous said...

Irmao Loriku,
Hau konkorda tebes ho ita boot iha razao nebee hatete katak sira boot sira nee sala hotu. Maibe hau hakarak informa ba ita boot katak Ideologia nebee mak Mari ho nia grupo sira lori hosi Afrika mai nee labele adapta mai Timor-Leste nia kontesto. Iha Afrika movimento libertasaun ida mak konsegue manan hasoru kolonialista entao nia mak hakarak kaer governo ona. Dehan nia mak heroi nia mak halo buat hotu e ema seluk la halo buat ida. Sira hakoak metin tia fali conceito monopartidarismo. Ema sira nee hakarak mai lori Fretilin nee ba dalan ida nee. Maibee iha Afrika bele, iha nee susar liu tanba ita nia vizinho sira lakohi buat ida nee. Ita hakarak sai fali nudar GOLKAR ka? Ita boot se tuir karik informasaun hosi televisaun ita boot sei hare saida mak mosu iha Angola, Mozambique, Guine. Tinan hira ona maibee ho riku soi oi-oin sira nia povo kiak rabat rai. Ita timor sei diak liu. Ita lakohi nunee. Irmao nia sugestao atu fo ba Fretilin mak manan nafatin nee hau hanoin tenki tetu fali tamba iha resistensia mos Fretilin atu mout ona. Boot Fretilin nian sira hakoak metin, lakohi negosiasaun ho Indonesia, Patria ou morte venceremos, a luta continua, ema ida deit mos bele ukun Timor. Irmao ne slogan deit, iha tinan 79-80 mai leten, hein deit ona atu ita mout hamutuk ho ita nia ideologia sira nee. Fretilin mak salva duni situasaun nee maibe laos Fretilin radikal Fretilin ida mak HAKIKI. Nia la hare ba partido ka grupo maibe oin sa atu salva nasaun. Ema Fretilin nee maka XANANA. Irmao ita bot iha duvida kona ba nia? Mundo tomak hare nia nudar aswain, visioner, ema mak iha fuan atu hanoin povo.E nee ema halo analise cientifika kona ba nia, nia simu premio deit oi-oin atu liu tan fali Nelson Mandela. Laos hakfodak maibee ne hodi informa deit katak se la ho nia estrategia sira mak ita bele hatete unik nee, irmao oras nee ita moris duni ona iha Indonesia nia okos. Kautas Mari, sim nia mos luta nain ida maibee hau akompanha desde foufoun kedas nia mai hosi liu nia kritika kedas ona ema ida deit, ema nee mak Xanana. Nia deha ladiak, maibee hau husu sita neineik ba afinal nia sebab ne mak tamba Xanana hasai tia Falintil hosi Fretilin. Ohhhhh... ne mak sira hakarak. Para Fretilin bele hatauk ema hanesan iha Afrika nebaa e nia bele ukun nafatin. Hamosu elite ida mak riku to mate e husik povo mak kiak to mate. Irmao Loriku, Sistema mak Mari hari durante tinan 4 nee sistema nebee fo diak deit ba elite oan ida. Sasan karu para mate. Ajuda humanitaria sira mos kusta para tama tenki selu pajak e liu2 mak hamosu ona gang Fretilin nian para haes ema toko sira. Bainhira ita husu neneik ba loja nain sira sira dada iss fundo. Depois bisu2 ami se la hasae folin ami lakon tamba ami selu pajak legal no ilegal. Sistema ladiak irmao tamba sira adapte hosi Mozambique. Ita halo ita nian oin seluk, Bele hamahan an nafatin iha Fretilin maibe hau sugere diak haforti mak Fretilin mudansa tamba sira hakarak muda situasaun nee. Ita se hare fali ba kotuk irmao hotu2 mak luta. Udt, Fretili, Apodeti, Kota, Trabalhista, Igreja, Katuas, labarik feto, ferik hotu2 luta.
Nebee labele klaim deit Fretilin mak bele. Mai hamutuk kaer liman muda buat nee se bele karik ita rai tia ona Fretilin nee ba historia e kria fali Partido foun. Tamba se lae mak liman foer sira sei hakarak lori Fretilin atu halo korupsaun, ho abuso oi-oin e Fretilin bele lakon hosi historia. Hasai sira hotu. Ita halo Historia foun lalika ba tuir Afrika sira nee.

Terima kasih
Lehi